Kako umjetna inteligencija i carinski ratovi kroje još jedno "novo normalno"?

Nova studija konzultantske kuće McKinsey pod nazivom "Geopolitika i geometrija globalne trgovine 2026." otkriva fascinantan paradoks: unatoč carinskim ratovima Donalda Trumpa i rastućem protekcionizmu, svjetska razmjena raste brže od ukupnog globalnog gospodarstva.

Geopolitika više nije tek povremeni potres na tržištima, već je postala trajna, formativna sila koja diktira kamo ide novac, a kamo roba. Ono što smo nekada nazivali slobodnim tržištem danas zamjenjuje precizno iscrtana "geometrija" interesnih blokova.

AI kao pogonsko gorivo svjetske razmjene

Najveće iznenađenje studije leži u sektoru visoke tehnologije. Umjetna inteligencija prestala je biti samo tema tehnoloških konferencija i postala je glavni motor svjetske ekonomije. Vjerovali ili ne, čak trećina ukupnog rasta svjetske trgovine u prošloj godini otpada isključivo na hardver potreban za razvoj AI sustava i poluvodiče.

Zbog ove "AI groznice", centar gravitacije globalne trgovine snažno se seli prema jugoistočnoj Aziji. Zemlje poput Tajvana, Južne Koreje i Vijetnama postale su nezaobilazna čvorišta bez kojih moderni tehnološki svijet doslovno ne može funkcionirati. Ipak, dok se investitori masovno ukrcavaju u ovu karavanu, ostaje otvoreno pitanje: svjedočimo li nepovratnoj promjeni paradigme ili gradnji najvećeg tehnološkog balona u povijesti?

Carinski ratovi i "skrivena" ovisnost o Kini

Bez AI sektora slika globalne razmjene bila bi znatno mračnija. Izravna trgovina između Sjedinjenih Američkih Država i Kine strmoglavila se za čak 30 posto uslijed carinskih zaoštravanja. Carine više nisu izolirani incidenti, već alat diplomatskog pritiska koji pokreće opasne lančane reakcije. Primjerice, namet na čelik trenutačno poskupljuje cijeli lanac, od proizvodnih strojeva do finalnih proizvoda koje građani kupuju na policama.

Međutim, McKinsey upozorava na varku: Kina se ne povlači, već se transformira. Od izvoznika jeftinih igračaka postala je "tvornica za tvornice". Kineske komponente i kompleksni strojevi sada putuju u Meksiko ili Vijetnam, koji služe kao "mostovi" za zaobilazak zapadnih carina. Bolna istina za zapadne lidere glasi: ovisnost o Kini i dalje je prisutna, samo što su opskrbni lanci postali dulji, složeniji i znatno skuplji.

Europa između čekića i nakovnja

U ovom novom preslagivanju snaga Europska unija nalazi se u najnezahvalnijoj poziciji. Razapeta između Washingtona i Pekinga, Europa pati zbog energetske nesigurnosti i visokih troškova koji njezinu proizvodnju čine nekonkurentnom.

Prijetnja trgovinskog rata na dva fronta više nije teoretska mogućnost, već realnost 2026. godine. McKinsey zaključuje kako Europa hitno mora redefinirati svoju poziciju. Ključ opstanka više nije u pukom posredovanju, već u masovnom ulaganju u vlastitu tehnološku bazu i hitnoj diverzifikaciji opskrbe. U svijetu u kojem geopolitika crta nove granice, pasivnost bi Europu mogla ostaviti na marginama nove globalne geometrije.

Više pogledajte u analizi Hrvoja Krešića.